Šumarska savjetodavna služba

Poziv na javni uvid i raspravu o prijedlogu programa gospodarenja na području općine Gospić

Javna rasprava i prezentacija Programa gospodarenja održati će se 08. srpnja 2010.

Poziv na javni uvid i raspravu o prijedlogu programa gospodarenja na području općine Otočac

Javna rasprava i prezentacija Programa gospodarenja održati će se 07. srpnja 2010.

Poziv na javni uvid i raspravu o prijedlogu Programa gospodarenja na području općine Čazma

Javna rasprava i prezentacija Programa gospodarenja održati će se 28. lipnja 2010.

Poziv na javni uvid i raspravu o prijedlogu Programa gospodarenja na području općine Pisarovina

Javna rasprava i prezentacija Programa gospodarenja održati će se 21. svibnja 2010.

Poziv na drugu prezentaciju Programa gospodarenja na području općine Skrad 19.05.2010.

Pojmovnik

ADD. STABLA - ona koja su prilikom sječe oštećena i izvaljena, a nisu prethodno doznačena redovnom doznakom. Za njih se mora naknadno obaviti doznaka i posebno upisati u obrazac doznake.

ALOHTONA VRSTA - vrsta koja je unesena u određeno stanište u kojem do tada nije
obitavala, za razliku od autohtone vrste.

AREAL - površina na kojoj se prirodno rasprostranjuje neka vrsta. Vrste s velikim arealom nazivaju se kozmopoliti, a s malim endemi.

AUTOHTONA VRSTA - vrsta koja izvorno potječe iz staništa na kojem obitava.

BAKULJAVE VRSTE DRVA - one kod kojih nema razlike u boji drva bijeli i srži, npr.
breza, bukva, grab, lipa, smreka, jela, glog, javor.

BIJEL I SRŽ - svjetliji vanjski dio drva zove se bijel, a tamniji unutrašnji dio drva srž te su kod nekih vrsta drveća periferni (mlađi) godovi svjetlije boje, a unutrašnji (stariji) tamnije.

BIOLOŠKA OBNOVA ŠUMA - svi uzgojni radovi koji se u šumi provode, a obuhvaćaju pripremu staništa, popunjavanje, njegu, čišćenje, prorjeđivanje, sanaciju, pošumljavanje, resurekciju, doznaku stabala, rekonstrukciju, konverziju, zaštitu te projektiranje, izgradnju i održavanje šumske infrastrukture, a temelje su na održivom i potrajnom gospodarenju istih.

BIOLOŠKA RAZNOLIKOST - sveukupnost svih živih organizama koji su sastavni dijelovi kopnenih, morskih i drugih vodenih ekosustava i ekoloških kompleksa, uključujući raznolikost unutar vrsta, između vrsta, te raznolikost između ekosustava.

BIOMASA -skupni pojam za brojne, najrazličitije proizvode biljnog i životinjskog svijeta, a u užem smislu danas se koristi kao pojam za obnovljivi i najstariji izvor energije koji je čovjek koristio i koji uključuje ogrjevno drvo, grane i drvni otpad iz šumarstva, te piljevinu, koru i drvni ostatak iz drvne industrije, kao i slamu, kukuruzovinu stabljike, suncokreta, ostatke pri rezidbi vinove loze, maslina, koštice višanja i kore od jabuka iz poljoprivrede, životinjski izmet i ostaci iz stočarstva, komunalni i industrijski otpad. Šumska biomasa dijeli se na nadzemnu i podzemnu pri čemu nadzemna biomasa obuhvaća svu živu biljnu tvar nad tlom, uključujući deblo, panj, granjevinu, ovršinu, koru, sjeme i lišće.

BONITET STANIŠTA SASTOJINE - predstavlja potencijalnu proizvodnost drvne tvari s obzirom na glavnu vrstu drveća, koja je određena u odgovarajućim prirasno-prihodnim tablicama. Izražava se rimskim brojem, a određuje se: u jednodobnim sastojinama na osnovi starosti sastojine i visine srednjeg plošnog stabla, a u prebornim i raznodobnim sastojinama prema srednjoj visini i promjeru dominantnih stabala.

BUBRENJE DRVA - osnovno fizičko svojstvo drva. Suho drvo u doticaju sa zrakom upija vodenu paru iz zraka, te povećava svoju težinu i volumen - drvo bubri.

CERTIFIKACIJA ŠUMA - postupak u kojem treća neovisna strana ispituje postiže li
gospodarenje i uporaba šuma unaprijed utvrđenu ekološku, gospodarsku i društvenu razinu. Šumarski certifikat pisan je dokument kojim treća neovisna strana potvrđuje da imatelj potvrde svojim šumama gospodari u skladu s načelima održivosti.

ČISTA SASTOJINA - sastojina u kojoj je jedna vrsta drveća zastupljena sa više od 75 %
drvne zalihe prema ukupnoj drvnoj zalihi odnosno prema broju stabala u prvom dobnom razredu.

ČISTA SJEČA - sječa svih ili gotovo svih stabala u nepomlađenoj sastojini koja nije sukladno dokumentima prostornog uređenja predviđena za promjenu namjene šumskog zemljišta i na površini kojoj je kraći razmak između dva kraja preostale sastojine veći od prosječne visine stabala u sastojini (Zakon o šumama, NN 140/05).

ČIŠĆENJE - uzgojni zahvat kojim se iz mlade sastojine uklanjaju bolesna i nekvalitetna stabla, nepoželjne vrste i štetni predrast (negativna selekcija), te formira željeni omjer smjese vrste drveća. Čišćenje sastojina provodi se od trenutka kada se stabalcima oblikuju deblo i krošnja, odnosno od stadija mladika.

ČUNGAR - greška oblika stabla. Nastaje ako mladi izbojak iz panja trajno i intenzivno ogriza stoka i divljač, pa se tokom vremena jedan izbojak "otme njihovom zubu". To je oblik sličan grmu čiji se izbojak razvija u normalno drvce ili drvo.

DEBLOVINA - drvna masa debla i rašalja debljine do 7 cm na tanjem kraju bez kore, grana, ogranaka i panja.

DOVRŠNI SIJEK - jedan od sijekova u sječi stare, jednodobne sastojine kojim se uklanjaju preostala stara stabla s pomladne površine. Provodi se kada je najmanje 70 % površine odsjeka pokriveno pomlatkom koji je sposoban za samostalan razvoj i više mu nije potrebna zaštita starih stabala. Razmak između naplodnog i dovršnog sijeka ovisi o šumskouzgojnim svojstvima vrsta drveća koje pomlađujemo pa je tako kod heliofilnih vrsta i vrsta otpornih na mraz taj razmak 3-5 godina, a kod skiofilnih i do 10 godina.

DOZNAKA - odabiranje, obilježavanje i mjerenje stabala za sječu, te obračun drvnog
sječivog obujma (Pravilnik o doznaci stabala, NN 116/06). Obavlja se prema smjernicama i načinu gospodarenja pojedinom šumom propisanim šumskogospodarskim planovima, odnosno odobrenim opsegom nužne doznake stabala u šumama šumoposjednika za koje nisu izrađeni programi gospodarenja. Doznačena stabla obilježavaju se u prsnoj visini (približno 1,30 m od tla) i otiskom žiga doznačnog čekića na zatesu žilišta. Doznaku stabala u RH provode isključivo diplomirani inženjer šumarstva. U šumama šumoposjednika pod doznakom stabala podrazumijevamo upravni postupak koji započinje podnošenjem zahtjeva za doznaku, izdavanjem rješenja - odobrenja za sječu doznačenih stabala, a završava izdavanjem popratnice za izrađene drvne sortimente.

DRVNA ZALIHA - volumen stabala na određenoj površini, a izražava se u m³/ha. Određuje se računski na temelju izmjerenih prsnih promjera i visina živih stabala iznad taksacijske granice.

EKOLOŠKA STABILNOST - sposobnost okoliša da prihvati promjene prouzročene vanjskim utjecajem i da zadrži svoja prirodna svojstva.

EKOSUSTAV - dinamičan kompleks zajednice biljaka, životinja i mikroorganizama i njihovog neživog okoliša koji međusobno djeluju kao funkcionalna cjelina.

ETAT - drvna zaliha ili površina šuma koja je predviđena za sječu. Za pojedinu gospodarsku jedinicu propisan je Osnovom gospodarenja ili Programom gospodarenja šumama, a usklađen je sa propisom Šumskogospodarske osnove područja. Etat se planira za 1 godinu, za polurazdoblje i za razdoblje (godišnji, 10 godišnji, 20 godišnji), a određuje se prema proizvodnim mogućnostima staništa za svaki uređajni razred, po odsjecima i vrsti drveća, a razrađuje se po grupama sortimenata na razini gospodarske jedinice. Potrajnost prihoda etata planira se po uređajnim razreda glavnih gospodarskih vrsta drveća. Razlikujemo etat glavnog i prethodnog prihoda u jednodobnim šumama, te etat prebornih i raznodobnih šuma. Za zaštitne šume, šume s posebnom namjenom i šume ograničenog gospodarenja određuje se usmjereni etat, a u skladu sa svrhom zbog koje su takvim proglašene.

EURIVALENTNE VRSTE - vrste koje toleriraju variranja nekog ekološkog čimbenika (npr. obična bukva), za razliku od stenovalentnih vrsta koje ne toleriraju ili toleriraju mala kolebanja nekog ekološkog čimbenika (npr. hrast lužnjak).

FURNIR - listovi drveta debeli 0.05-10 mm izrađeni ljuštenjem, rezanjem ili piljenjem.

FURNIRSKI TRUPCI - trupci najveće kvalitete, propisano Hrvatskom normom HRN D. B4. 020, HRN D. B4. 020/1 za listopadno drvo i HRN D. B4. 021, HRN D. B4. 021/1 za crnogorično drvo, namijenjeni za izradu ljuštenog, rezanog i piljenog furnira.

GARIG - degradirana makija otpornih grmolikih zimzelenih vrsta s progaljenim sklopom.

GOD - sloj drveta nastao u jednom vegetacijskom periodu (jednoj godini). Na poprečnom se presjeku godovi vide kao koncentrični kružni vijenci, a njihova širina ovisi o vrsti drveta, sastojinskim uvjetima i zdravstvenom stanju. Sastoji se od unutarnjeg dijela ili ranog drva i vanjskog dijela ili kasnog drva.

GOSPODARSKA JEDINICA - prostorna podjela šuma i šumskih zemljišta. Za šume šumoposjednika ustrojavaju se gospodarske jedinice čije granice se poklapaju s granicama katastarskih općina (minimalna površina gospodarske jedinice), odnosno sa granicama lokalne samouprave (maksimalna površina gospodarske jedinice), a mogu se ustrojiti i gospodarske jedinice za šumske posjede jednog vlasnika veće od 20 hektara čije granice su neovisne o katastarskim općinama i jedinicama lokalne samouprave. Ukoliko na području katastarske općine ima manje od 100 hektara šume šumoposjednika ista se spaja s drugim katastarskim općinama sve do maksimalne površine gospodarske jedinice. Gospodarske jedinice dijele se na odjele i odsjeke. Postojeća gospodarska podjela na odjele u pravilu se zadržava, a u slučaju promjene povezuju se stara i nova podjela.

GRANJEVINA - drvna masa grana debljih od 7 cm s korom. U drvnu masu granjevine ubraja se i ovršak debljine iznad 7 cm

HRVATSKA KOMORA INŽENJERA ŠUMARSTVA I DRVNE TEHNOLOGIJE - samostalna i neovisna strukovna organizacija koja čuva ugled, čast i prava ovlaštenih inženjera šumarstva i drvne tehnologije (svojih članova), skrbi da ovlašteni inženjeri obavljaju svoje poslove savjesno i u skladu sa zakonom te promiče, zastupa i usklađuje njihove interese pred državnim i drugim tijelima u zemlji i inozemstvu.

HUBEROVA FORMULA za volumen trupaca - V = gl/2 x l
l - dužina trupca [ m ]
gl/2 - površina presjeka u polovici dužine trupca [ m² ]

JEDNODOBNA SASTOJINA (REGULARNA) - šumska sastojina u kojoj su stabla glavne vrste drveća podjednake starosti, a gospodarenje sastojinsko. Zauzimaju pretežno nizinska i brdska područja Republike Hrvatske. Sastojine se u regularnim šumama razvrstavaju po dobnim razredima.

JEDRIČAVE VRSTE DRVA - one kod kojih postoji razlika u boji između bijeli i srži, npr. ariš, bor, bagrem, brijest, hrast, cer, kesten, orah, platana, tisa, vrba.

KLEKASTI OBLIK - Specifičan oblik stabla nastao uslijed nepovoljnih stanišnih uvjeta (npr. bor krivulj na gornjoj granici šumske vegetacije). Takvo stablo ne stoji vertikalno već je povaljeno k zemlji.

KOLJIK - stadij razvitka mlade sastojine koju čine stabalca čiji je prosječni promjer 5 do 7 cm.

KOLAUDACIJA - (lat. collaudare = hvaliti, pohvaliti ) odobrenje, potvrda (nakon komisijskog pregleda), izvršenih radova, ukoliko su radovi izvršeni u obimu i kvaliteti sukladno pravilima struke.

KRČENJE ŠUMA - čista sječa šuma radi prenamjene šuma i šumskih zemljišta drugoj kulturi (Zakon o šumama, NN 140/05).

KRŠ - reljef i krajobraz nastao na vapnenačkim, sedrenim i dolomitnim stijenama, a u kojem voda otapajući i ponovno taložeći vapnenac, sedru i dolomit oblikuje specifičan geomorfološki tip reljefa ispresijecanog pukotinama, spiljama, jamama i kanjonima s brojnim rijekama ponornicama i podzemnim vodama koje ponekad izbijaju ispod površine mora stvarajući tzv. vrulje.

LETVIK - stadij razvitka mlade sastojine koju čine stabalca čiji je prsni promjer od 7 do 15 cm.

LICENCIRANJE IZVODITELJA ŠUMSKIH RADOVA - postupak u kojem od države ovlaštena institucija u posebnom postupku potvrđuje da pristupnik ispunjava propisane strukovne kriterije koji ga čine stručno kvalificiranim i poslovno sposobnim za izvođenje radova u šumarstvu, a za što mu se izdaje strukovna licenca.

MAKIJA - degradacijski oblik crnikovih šuma u kojem osim drveća u istom sloju sudjeluje i grmlje.

MAKLJA - alat za skidanje mrtvog dijela kore kod postavljanja oznaka gospodarske podjele
ili slično.

MIKORIZA - prirodna pojava kada organizam živi u simbiozi s određenim vrstama gljiva.

MJEŠOVITE SASTOJINE - sastojine u kojima su, uz glavne vrste, zastupljene i druge vrste drveća udjelom većim od 25 % od ukupne drvne zalihe.

MLADIK - stadij razvitka mlade sastojine u kojem stabalca imaju oblikovano deblo i krošnju.

NAPLODNO RAZDOBLJE - vrijeme koje protekne od pripremnoga do naplodnoga sijeka. U tome se razdoblju tlo naplođuje sjemenom starih (matičnih) stabala stoga je bitan puni urod sjemena te da je tlo spremno za prihvat i klijanje istog.

NAPLODNI SIJEK - jedan od sijekova u oplodnoj sječi stare, jednodobne sastojine. Provodi se 3-10 godina poslije pripremnog sijeka ili zadnje prorede, a u godini dobrog uroda sjemenom. Ovim sijekom zadiremo u proizvodni i pomoćni dio sastojine, te bitno djelujemo na regulaciju svjetla.

NEJEDRO (MALODRVNO) DEBLO - greška debla kod koje je izražen znatni pad promjera pa se ono po svom obliku približava čunju. Za takvo deblo kažemo da je nejedro, malodrvno ili mišorepo.

NEOBRAĐENO DRVO - posječeno drvo, okresano i podrezano bez kore ili s njom, piljeno
poprečno ili cijepano (Zakon o klasifikaciji neobrađenog drva, NN 180/04).

NJEGA POMLATKA I MLADIKA - uzgojni zahvati kojima se stvaraju uvjeti za daljnji razvoj mladog naraštaja sastojine (radovi sječe oštećenih stabalaca u doba mirovanja vegetacije, sječa podrasta, grmlja i korova za vrijeme vegetacije). Obavljaju se najmanje dvaput, a prema stanju sastojine i više puta za vrijeme važenja osnove, odnosno programa. Pod njegom pomladka smatraju se oni radovi koji se u sastojini provode u starosti od 0-5 godina, a pod njegom mladika oni koji se provode u starosti od 5-10 godina.

NORMALNA DRVNA ZALIHA - ona drvna masa kod koje su osigurani maksimalna stabilnost, proizvodnost i optimalno prirodno pomlađivanje.

NUŽNA DOZNAKA - propisana doznaka u šumama šumoposjednika za koje nisu izrađeni programi gospodarenja.

OBRAST SASTOJINE - broj stabala, zbroj temeljnica ili zbroj drvnih masa stabala neke sastojine određenog uzgojnog oblika i dobi na određenom bonitetu u odnosu na broj stabala, temeljnicu i drvnu masu sastojine koja se normalno razvija (podaci iz prirasno-prihodnih tablica).

ODJEL - dio gospodarske jedinice, odnosno trajna osnovna jedinica gospodarskog razdijeljenja šume u okviru gospodarske jedinice. Površina ne može biti veća od 60 ha. Izuzetno površina odjela za neobraslo proizvodno šumsko zemljište, šikare, šibljake i garige može biti veća od 60 ha.

ODSJEK - dio odjela, najmanja osnovna površina gospodarskog razdijeljenja unutar odjela. Čini ga sastojina kojom se zbog njenih specifičnosti posebno gospodari, a za razliku od odjela nije trajna već dinamička osnovna jedinica. Najmanja površina iznosi 1 ha, a iznimno u šikarama, šibljacima, makijama i garizima najmanja površina odsjeka može biti 0.5 ha.

OKFŠ ( opće korisne funkcije šuma ) - sve osim drvne zalihe što je vezano uz šumu, dobro je od opće koristi, pa se stoga ta uloga naziva OKFŠ.

OKRUŽLJIVOST - pukotine na čelu trupca po granici goda. Može biti potpuna (cijeli opseg goda), djelomična, jednostruka i dvostruka.

OPHODNJA - vremensko razdoblje od podizanja šumske sastojine do dovršnog sijeka. Za zaštitne šume i šume s posebnom namjenom ophodnja je u pravilu fiziološka zrelost stabala. Različita je s obzirom na način postanka (sjemenjača-panjača), npr. sjemenjače hrasta lužnjaka imaju ophodnju od 140 godina, a panjače 40 godina. U prebornim sastojinama umjesto ophodnje koristimo termin promjer sječive zrelosti, odnosno onaj promjer iznad kojeg je stablo zrelo za sječu, a njegovo mjesto u sastojini zauzet će mlado stablo.

OPHODNJICA - vrijeme koje prođe između dvije sječe na istoj površini u prebornoj šumi. Obično se kreće između 5 i 10 godina.

OPLODNA SIJEČA - sječa u funkciji obnove jednodobne sastojine. Provodi se u 3 faze, sijeka, a to su pripremni, naplodni i dovršni sijek. Ovisno o stanju sastojine i njene prirodne obnove, te zastupljenim vrstama drveća, broj sijekova može biti manji ili veći.

OPSEG NUŽNE DOZNAKE - ona drvna masa koja se u tijeku jedne kalendarske godine može doznačiti i posjeći na području za koje se odobrava, u skladu s načelom održivog gospodarenja šumom (Pravilnik o uvjetima i mjerilima za odobrenje nužne doznake stabala u šumama šumoposjednika, NN 61/06).

PALJIVOST - radijalno raspucavanje u centru čela debla starih i prestarjelih stabala.

PANJAČA - sastojina koja je nastala iz panja, odnosno namjernim ili nenamjernim procesima degradacije sastojina visokog uzgojnog oblika i uzgajaju se u niskim ili kratkim ophodnjama. Zajedničko obilježje većine panjača je izostanak bilo kakvih uzgojnih radova u mladosti i tijekom njihovog razvoja.

PANJEVINA - drvna masa nadzemnog i podzemnog panja i debljih dijelova korijenja.

PIRAVOST - poseban tip bijele truleži bukovine uzrokovan djelovanjem istih gljiva koje uzrokuju nepravu srž. Prodorom kisika u drvo ono mijenja boju, nakon čega se javljaju gljive koje uzrokuju trulež (piravost).

PLANTAŽA - umjetno podignuta sastojina uz primjenu agrotehničkih mjera s mogućnošću
iskorištenja međuprostora.

PLANTAŽE ZA PROIZVODNJU BIOMASE - ona šumska staništa na kojima je cilj proizvodnja, sječa i iskorištavanje cijelih stabala (Drew et al., prema Zsuffa et al., 1987.).

POMLADAK - biljke u dobi od 1 godine do dobi kad se kod njih oblikuje debalce i krošnja.

POMLADNA POVRŠINA - površina na kojoj se obavlja pomlađivanje. Ako pomlađivanje obuhvaća čitavu sastojinu kažemo kako se ono obavlja na velikoj površini, a ako se pomlađuju dijelovi sastojine kažemo kako se pomlađivanje obavlja na maloj površini. Male površine mogu biti u obliku pruga i krugova (centrični i ekscentrični).

POMLADNO RAZDOBLJE - vrijeme koje protekne od pripremnog do dovršnog sijeka. Može se opisati i kao razdoblje od pojave ponika na pomladnoj površini u dovoljnom broju da ga možemo smatrati budućom sastojinom do doba kada se novi naraštaj dovoljno razvio i postao samostalan toliko da mu nije potrebna zaštita stabala matične sastojine. U normalnim uvjetima u lužnjakovim i kitnjakovim sastojinama iznosi od 6 do 10 godina, a u bukovim 10 do 15 godina.

POMLAĐIVANJE (OBNOVA, REGENERACIJA) - zamjena stare (matične) sastojine novom (mladom) sastojinom (u jednodobnoj sastojini), odnosno zamjena staroga stabla novim, mladim stablom (u prebornoj sastojini). Može biti prirodno i umjetno.

PONIK - mlade biljke nastale iz sjemena do 1 godine starosti.

POPRATNICA - pisana, strogo zaračunljiva, numerirana isprava koja se izdaje prilikom stavljanja drveta i ostalih šumskih proizvoda u promet. Izdaje ju Šumarska savjetodavna služba koja je izvršila doznaku stabala, na zahtjev vlasnika šume, a vrijedi 15 dana od datuma izdavanja. Za drvne sortimente za koje je izdana popratnica ne može se naknadno izdati nova (Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu, NN 116/06). Kupac ili prijevoznik drva, drvnih i ostalih šumskih proizvoda prilikom transporta i ponovnog stavljanja u promet dužan je uz račun posjedovati kopije popratnica kojima se dokazuje porijeklo kupljene robe (Pravilnik o doznaci stabala, obilježavanju drvnih sortimenata, popratnici i šumskom redu, NN 116/06).

POŠUMLJAVANJE - umjetno podizanje šume sjetvom sjemena te sadnjom sadnica šumskog drveća na tlu koje je dugo godina bilo bez šume te je izgubilo osobine šumskog tla. To su uglavnom degradirana tla kao što su: krške goleti, zapuštene poljoprivredne površine, bare, močvare, vrištine, bujadare, livada, progale i sl.

PREBORNA SASTOJINA - šume u kojima su raspoređena stabla različitih visina i prsnih promjera, a gospodarenje je stablimično ili grupimično.

PRIPREMNI SIJEK - prvi od sijekova u oplodnoj sječi stare, jednodobne sastojine. Svrha mu je odstranjivanje genetski loših stabala, odstranjivanje eventualnih vrsta kojima ne želimo naploditi tlo, razmicanje krošanja radi što većeg priliva, te što boljeg uroda sjemena. Provodi se nekoliko godina prije dobroga uroda sjemenom. Vadimo do 1/3 drvne mase sastojine. Treba izbjegavati prenaglo i jako otvaranje svjetlu kako bi spriječili zakorovljenje.

PRIRAST - povećanje dimenzije stabla u nekom vremenskom razdoblju. Razlikujemo: debljinski prirast - prirast stabla u debljinu, visinski prirast - prirast stabala u visinu, prirast drvne mase, odnosno volumena stabla.

PRIRODNO POMLAĐIVANJE - ono kod kojega nova biljka nastaje iz sjemena koje padne s krošanja starih (matičnih) stabala, a koji se nalaze na površini koju pomlađujemo. Ovdje spada pomlađivanje iz panjeva i žilja, te pomlađivanje iz sjemena koje je na površinu koju pomlađujemo dospjelo uz pomoć životinja, vjetra, vode i sl.

PRORJEDA - uzgojni zahvat kojim njegujemo sastojine nakon čiščenja (nakon stadija mladika), a obuhvaćaju radove uklanjanja bolesnih i nekvalitetnih stabla, stabala koja se ne smatraju nosiocima daljnje stabilnosti i kvalitete sastojine, te smetaju ostalima za daljnji razvoj.

PROSTORNI METAR - 1 prm je složaj drva u 1 m³ prostora (u prometu drva).

PROSTORNO DRVO - drvo koje se mjeri u prostornim metrima.

RASPUKLINE, PUKOTINE ČELA, POVRŠINSKE PUKOTINE - greške drva koje nastaju uslijed neravnomjernog isušivanja drva što uzrokuje unutrašnja naprezanja. Raspukline zahvaćaju cijeli presjek trupca i teku u uzdužnom smjeru. Pukotine čela javljaju se na čelu trupca od oboda prema srcu, a površinske pukotine su sitne pukotine na površini trupca.

RAZNODOBNA SASTOJINA - ona u kojima se nalaze skupine stabala (do 1 ha) različitih dobi i razvojnih stadija gdje su stabla unutar skupina podjednakih dimenzija, a gospodarenje skupinasto.

RAZVOJNI STADIJ - vremenski period u životu jedne sastojine. Njegovom determinacijom određujemo do kojega je stupnja razvoja došla jedna sastojina. U Hrvatskoj se koristi klasifikacija prema kojoj razvojne stadije sastojine promatramo s biološkoga i gospodarskog gledišta. S biološkog gledišta razvojni stadiji su ponik, pomladak (mlađi i stariji), mladik (mlađi i stariji), mlada sastojina, srednjodobna sastojina, starija sastojina i stara sastojina. S gospodarskog gledišta razvojni stadiji su koljik, letvik, stadij stupovlja i stadij pilanske oblovine.

RELIKTI - biljne i životinjske vrste koje su u geološkoj prošlosti Zemlje bile široko rasprostranjene, a održale su se do danas, premda u današnje vrijeme najčešće imaju ograničen areal rasprostranjenosti. Ovisno o periodu iz kojeg su zaostali govori se o paleozojskim, tercijarnim i glacijalnim reliktima. Među šumskim drvećem relikt je Pančićeva omirka.

SASTOJINA - dio šume koji se razlikuje od ostalih dijelova šume po vrsti drveća, dobi i stadiju razvitka, načinu postanka, uzgojnom obliku i načinu gospodarenja.

SITNA GRANJEVINA - je masa grana tanjih od 7 cm, s korom.

SJEMENJAČA (SASTOJINA VISOKOG UZGOJNOG OBLIKA) - sastojina koja je nastala iz sjemena, bilo prirodnim putem - prirodnim pomlađivanjem, ili sjetvom sjemena, odnosno sadnjom sadnica, dakle umjetnim putem. Ovakve sastojine se uzgajaju u dugim ili visokim ophodnjama, po čemu su i dobile ime.

SKLOP SASTOJINE - stupanj zastiranja tla krošnjama (pokrovnost). Razlikujemo horizontalan (sastojine poljskog jasena), vertikalan (sastojina hrasta i graba), i stepeničasti oblik (sastojine jele i bukve).

SOLITERNO STABLO - ono koje je izraslo i živi na osami.

SREDNJI UZGOJNI OBLIK - sastojine srednjeg uzgojnog oblika nastale su od stabala dijelom iz sjemena, dijelom iz panja, gdje se prvima gospodari kao sjemenjačom, a drugima kao panjačom.

STANIŠTE - prostor ili mjesto gdje se organizam ili populacija prirodno pojavljuju.

ŠIBLJACI - degradacijski oblik šikare, a čini ga grmlje uglavnom šibljastog oblika.

ŠIKARA - degradirana panjača u kojoj osim drveća u istoj etaži sudjeluje i grmlje.

ŠUBARAK - greška oblika stabla. Nastaje kresanjem u glavu vrbovih grana (košaraštvo-pojam vezan uz proizvodnju i preradu šibe dobivenih od vrbovih grana - košaračka vrba).

ŠUMA - zemljište obraslo šumskim drvećem u obliku sastojine na površini većoj od 10 ari, šumsko tlo suvislo obraslo drvećem, grmljem i prizemnim rašćem, gdje se trajno proizvodi drvna tvar i općekorisna dobra izražena u ekološkim (zaštitnim) i društvenim (socijalnim) funkcijama šume, a gdje do punog izražaja dolaze ravnoteža i uzajamni odnosi između životnih zajednica ili biocenoza (fitocenoza, zoocenoza, mikrobiocenoza) i staništa (tlo, klima, reljef). Šumom se smatraju i: šumski rasadnici i sjemenske plantaže koje su sastavni dio šume, šumska infrastruktura, protupožarni prosjeci te ostala manja otvorena područja unutar šume, šume u zaštićenim područjima prema posebnom propisu, šume od posebnog ekološkog, znanstvenog, povijesnog i duhovnog interesa, vjetrobrani i zaštitne zone - zaštitni pojasevi drveća površine veće od 10 ari i širine veće od 20 m.

ŠUMOPOSJEDNIK - pravna ili fizička osoba - vlasnik i/ili posjednik šume osim Republike
Hrvatske i Trgovačkog društva koje gospodari šumama u vlasništvu Republike Hrvatske (Zakon o šumama, NN 140/05).

ŠUMSKI RED - podrazumijeva postupke koji se obavljaju u sječini, radi osiguranja redovnog gospodarenja šumom, a posebno radi njenoga uzgajanja, zaštite od požara, biljnih bolesti i štetočina kao i svih općekorisnih funkcija šuma. U privatnim šumama šumski red su dužni uspostaviti šumoposjednici.

TAKSACIJSKA GRANICA - dogovoreni prsni promjer gdje se vrši izmjera stabala za potrebe izračuna drvne zalihe kod izrade Šumskogospodarskih planova. U Hrvatskoj taksacijska granica iznosi 10 cm.

TEHNIČKO DRVO - dijelovi debla i grana kod kojih se iskorištavaju njihova tehnička svojstva. Dijeli se na: oblo drvo, cijepano drvo i tesano drvo.

TEKSTURA DRVA - estetsko svojstvo drva. Slika anatomske građe, promatrana prostim okom, na mehanički obrađenim površinama drva. Razlikuje se prema ravnini presjeka i prema tome može biti frontalna (tekstura poprečnog presjeka), radijalna, tangentna i spiralna (dobiva se tehnikom ljuštenja). Tekstura može biti pravilna i nepravilna.

TEMELJNICA - površina poprečnog presjeka stabla u prsnoj visini. Iskazuje se u m². Temeljnica sastojine je zbroj temeljnica svih stabala iznad taksacijske granice u nekoj sastojini, a iskazuje se u m²/ha površine.

TRULEŽ - proces kemijske razgradnje osnovnih sastavnih dijelova drva (celuloze, pratioci
celuloze, lignin) uslijed djelovanja određenih vrsta gljiva. Može se javiti u stojećem, oborenom i prerađenom drvu. Uvijek je vezana promjenom boje. Razlikuje se bijela i smeđa trulež.

UMJETNO POMLAĐIVANJE - ono kod kojega nova biljka nastaje iz sjemena koje je posijano ili sadnica koje su posađene pod krošnjama starih (matičnih) stabala. Umjetnom pomlađivanju se pribjegava kada se na pomladnoj površini nalazi nedovoljno biljaka nastalih prirodnom pomlađivanjem.

UPISNIK ŠUMOPOSJEDNIKA - sustav dokumentacije, podataka i informacija o
šumoposjednicima i njihovim šumskim posjedima (Pravilnik o upisniku šumoposjednika, NN 69/06). Sastoji se od baze podataka smještene u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva. Svi šumoposjednici koji žele koristiti sredstva i samostalno nastupati na tržištu prethodno se upisuju u Upisnik.

USUKANOST ŽICE - greška građe drva. Ako žica drva ne teče paralelno s uzdužnom osi, već se više ili manje spiralno ovija oko nje, govori se da je drvo usukane žice.

UTEZANJE DRVA - osnovno fizičko svojstvo drva. Kada drvo sušenjem gubi svoju vezanu vodu ono mijenja i težinu i dimenzije: drvo se uteže.

VRIJEME PRIJELAZA - broj godina koji je potreban stablu da naraste za 5 cm u prsnoj debljini, odnosno da prijeđe iz jednog debljinskog stupnja u drugi (prvi viši).

ZIMOTRENOST - greška drva, radijalno raspucavanje u donjem dijelu debla nastalo uslijed djelovanja hladnoće.

ZMIJASTI OBLIK STABLA - stablo je polegnuto i bez vrha. Nastaje uslijed djelovanja jakog vjetra stalnog smjera (područje bure u Primorju).

ŽIVIĆI - greška oblika stabla. Grančice koje tvore donji dio krošnje, a nastaju kada stablo uzgojnim mjerama (jake prorede) naglo izložimo djelovanju sunca (aktiviranje spavajućih pupova).

MJERE ZA POVRŠINU I VOLUMEN:

1 ha = 10 000 m²
1 ar = 100 m²
1 ral ( jutro ) = 0.5754642 hektara = 5754.642 m²
1 kvadratni hvat = 3.6 m²
1 kubni hvat = 6.820992 m³

1 prm = 0,7 - 0,75 m³ - cjepanice 1 m³ = 1,33 - 1,43 prm - cjepanice
1 prm = 0,65 - 0,7 m³ - oblice 1 m³ = 1,43 - 1,54 prm - oblice