Šumarska savjetodavna služba

Poziv na javni uvid i raspravu o prijedlogu programa gospodarenja na području općine Gospić

Javna rasprava i prezentacija Programa gospodarenja održati će se 08. srpnja 2010.

Poziv na javni uvid i raspravu o prijedlogu programa gospodarenja na području općine Otočac

Javna rasprava i prezentacija Programa gospodarenja održati će se 07. srpnja 2010.

Poziv na javni uvid i raspravu o prijedlogu Programa gospodarenja na području općine Čazma

Javna rasprava i prezentacija Programa gospodarenja održati će se 28. lipnja 2010.

Poziv na javni uvid i raspravu o prijedlogu Programa gospodarenja na području općine Pisarovina

Javna rasprava i prezentacija Programa gospodarenja održati će se 21. svibnja 2010.

Poziv na drugu prezentaciju Programa gospodarenja na području općine Skrad 19.05.2010.

Biomasa

Svuda u svijetu, šume predstavljaju posebno prirodno bogatstvo koje uz veliki gospodarski imaju i ekološki značaj. Šume u Hrvatskoj ispunjavaju u velikoj mjeri svoje gospodarske, ekološke i društvene funkcije. One znatno utječu na kakvoću života i zaštitu okoliša, ali su i značajan izvor sirovine za drvnu industriju. Zbog toga je iznimno važno da se šumama i dalje, unatoč pritisku za stvaranjem profita, gospodari po principima racionalnosti i održivosti, poštovati postulate struke, ali i našu tradiciju. Iako privatne šume zauzimaju samo dvadesetak posto od ukupne površine šuma u RH, one predstavljaju potencijal koji razumnom politikom i poticajima gospodarenju, uz uključivanje i financijsku pomoć iz fondova EU, možemo poboljšati stanje i potaknuti privatne šumovlasnike na kvalitetnije gospodarenje i stvaranja prihoda iz vlastite šume.

 

Republika Hrvatska se nedvosmisleno opredijelila za strukturalne promjene i gospodarske reforme, te započela sa priključenjem europskim i svjetskim integracijama, što iziskuje i određene promjene u sektoru šumarstva. Nažalost, kao zemlja u tranziciji koja je u bliskoj prošlosti prošla težak put do samostalnosti, nije bila u mogućnosti slijediti europski tempo na način i odgovarajućom brzinom kako bi sami priželjkivali. U ukupnom kontekstu održivog regionalnog razvitka, obnovljivi izvori energije imaju vrlo značajnu ulogu. Njihovo iskorištavanje, a posebno se to odnosi na biomasu iz šumarstva i drvnoprerađivačke industrije, ima značajne pozitivne socijalno-gospodarske učinke kao što su povećano zapošljavanje, regionalna i lokalna gospodarska aktivnost, kruženje i zadržavanje novca u regiji, odnosno lokalnim zajednicama, investicije, zarade i porezi. 

Dugo su se u stručnim krugovima u raspravama o obnovljivim izvorima energije koristili termini dopunski i alternativni izvori, ponajprije zbog ovisnosti o klimatskim zakonitostima i uvjetima. Tek s raspravama o klimatskim promjenama i nužnosti smanjenja emisija CO₂ i drugih stakleničkih plinova, obnovljivi izvori dobivaju drugu dimenziju. Hrvatska je zakoračila u gospodarsko korištenje obnovljivih izvora prije nekoliko godina donošenjem zakonodavnog okvira i financijskih pretpostavki za implementaciju vladine politike u korištenju obnovljivih izvora. Stil života kakvog imamo u Europi zasniva se na fosilnim gorivima. Ona su nastala tijekom milijuna godina iz ostataka pretpovijesnih šuma. Ispod zemlje, pod utjecajem visokog tlaka, ostaci su se polako pretvorili u naftu, plin i ugljen. Međutim, do danas smo već potrošili polovicu tih zaliha, a za nekoliko desetljeća bit će potpuno utrošena. Zato je važno da se Europa okreće obnovljivim izvorima energije koji se neće istrošiti – energija sunca, vjetra, vode i biljaka Obnovljivi izvori energije nisu ništa novo. Stoljećima su se kuće gradile tako da koriste energiju sunca. Drvo se koristilo za grijanje i kuhanje. Energija vjetra koristila se za pokretanje mlinova te za prijevoz ljudi i robe na jedrenjacima. 

Obnovljivi izvor energije koji se pojavljuje u najviše različitih oblika je biomasa – energija biološkog porijekla. Postoje različiti izvori biomase u koje se ubrajaju ostaci iz šumarstva, ostaci hrane, životinjski otpad i energetski nasadi. Izgaranjem biomase dobiva se toplinska energija za grijanje u industriji i kućanstvima, a paralelno je moguće dobivati električnu energiju. Takvi dvojni sustavi nazivaju se kogeneracijska postrojenja, a mogućnost proizvodnje struje i topline čini ih vrlo efektivnim kroz cijelu godinu. 

Glavna je prednost biomase u odnosu na fosilna goriva manja emisija štetnih plinova i otpadnih voda. Računa se da je opterećenje atmosfere s CO₂ pri korištenju biomase kao goriva zanemarivo, budući da je količina emitiranog CO₂ prilikom izgaranja jednaka količini apsorbiranog CO₂ tijekom rasta biljke. Dodatne su prednosti zbrinjavanje i iskorištavanje otpada te ostataka iz poljoprivrede, šumarstva i prerade drva, smanjenje uvoza energenta, ulaganje u poljoprivredu i nerazvijena područja. U posljednje vrijeme sve više postaje očito da je današnji pristup energiji neodrživ. Od svih obnovljivih izvora energije, najveći se doprinos u bližoj budućnosti očekuje od biomase. Biomasa, kao i njezini produkti – tekuća biogoriva i bioplin, nije samo potencijalno obnovljiva, nego i dovoljno slična fosilnim gorivima pa je moguća izravna zamjena. 

Republika Hrvatska postala je 1996. godine stranka Okvirne konvencije o promjeni klime, odnosno Kyoto Protokola, iz čega proizlazi obveza smanjenja emisije stakleničkih plinova. Obveza smanjenja emisije iz Kyoto protokola za Hrvatsku neće biti lak zadatak, a korištenje biomase kao obnovljivog izvora energije tu može odigrati presudnu ulogu. Sve manje zalihe nafte i plina, uz sve više cijene na svjetskim tržištima dovode malu zemlju ovisnu o uvozu, poput Hrvatske, u nezavidnu situaciju. 

Trenutno u Hrvatskoj imamo dvije toplane na šumsku biomasu, u Ogulinu (1995.) i Gospiću (2002.) Proteklih par godina uz potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u drvnoj industriji počela je zamjena kotlova na fosilna goriva sa kotlovima na biomasu. Taj pristup, obzirom da cijena fosilnih goriva raste i nije stabilna, ima dobru osnovu te je isplativ pogotovo s aspekta opskrbe kotla biomasom, koja je u pilanama prisutna u dovoljnoj količini (pilanski otpad), te su troškovi njenog transporta zanemarivi. Ozbiljniji početak iskorištavanja biomase u Hrvatskoj kao energenta trenutno je vezan uz drvnu industriju, što je logično kada se uzme u obzir da koriste vlastiti nusproizvod čime postižu rentabilnost. 

Razvijanjem vlastitog tržišta te izgradnjom toplinskih postrojenja na biomasu, svi ostali izvori biomase dobiti će na vrijednosti te će početi njihova eksploatacija. To se prvenstveno odnosi na privatne i državne šume u kojima danas veliki dio biomase leži kao neiskorišteni energetski ili financijski potencijal. 

Korištenjem biomase smanjuje se ovisnost o uvozu energije, te tako pridonosi zaštiti gospodarske stabilnosti zemlje, zadržavanju nacionalnog dohotka u zemlji, te ukupnom napretku zemlje i svakog pojedinog hrvatskog građana. Pojedina ruralna područja Hrvatske ugrožena su visokom razinom iseljavanja, pa je u pitanje došao i njihov fizički opstanak jer je broj stanovnika već pao na ili čak ispod razine biološke održivosti. Stoga, uzimajući u obzir značenje biomase za ruralna područja, podizanje bioenergana može imati pozitivne posljedice na ruralno tržište rada i to kroz izravno zapošljavanje, ali i kroz podršku pripadajućim djelatnostima i pratećoj industriji.